Zašto energetska kriza još nije završena?
Evropska energetska kriza počela je ruskom invazijom na Ukrajinu 24. februara 2022. Rusija je uvela sankcije, što je dovelo do zaoštravanja globalnog tržišta gasa, posebno u Evropi, pošto je Rusija ranije isporučivala oko 40% prirodnog gasa u regionu. Kao odgovor na gornje granice cena, Rusija je zabranila izvoz nafte i naftnih derivata u skladu sa ugovorima sa odredbama o usklađenosti sa ograničenjem cena.
A kada je nekoliko država članica EU odbilo da se pridržava novog sistema plaćanja koji je nametnula Rusija u drugom kvartalu 2022. godine, ruska državna energetska kompanija Gasprom jednostrano je prekinula značajan deo svojih snabdevanja gasom.
Sve u svemu, sankcije, kombinovane sa raznim ekonomskim kontramerama i sabotažom Severnog toka 2 – gasovoda koji vodi od Rusije do Nemačke – dovele su do otežanog snabdevanja na tržištu gasa, posebno u Evropi. To je dovelo do drastičnog povećanja cene energenata.
I pored toga što su sadašnje tržišne cene znatno niže od očekivanja na početku ove godine, one su i dalje 2-3 puta veće od perioda pre energetske krize.
Mirna zima 2022-2023 značajno je pomogla u krizi i Evropa je koristila manju količinu gasa, što je uticalo na niže cene ne samo za zimsku već i za letnju sezonu.
Trenutni odnos skladišta gasa je veći od 80%, što je dobra cifra i zemlje EU imaju vremena da ovu količinu povećaju. Ova cifra održava očekivanja da ćemo imati niže cene, ali to ne znači da je kriza prošla, jer se zna da neće biti povećanja protoka gasa u budućnosti, a normalno će to zadržati cene energenata dva puta. visok kao normalan period. Štaviše, ako nas dočeka hladnija zima, to će uticati ne samo na krizno stanje u istom periodu već i u narednim sezonama.
Poznato je da u bliskoj budućnosti neće biti povećanja protoka gasa. Što drži cene duplo više od normalnog perioda. Štaviše, ako nas dočeka hladnija zima, to neće uticati samo na situaciju u istom periodu, već i u narednim sezonama.
Dakle, od početka ove godine u odnosu na prošlu, cene na berzama su znatno niže. Međutim, u ovom trenutku ne možemo zaključiti da je kriza završena. Biće potrebno 4-5 godina da se vrati u uslove pre krize.
Iako je evropska energetska kriza možda završena u akutnom smislu, sada dolazi teži deo. EU i nacionalne vlade će morati da odu dalje od hitnih mera i da uspostave strukture koje obezbeđuju dugoročno nižu potrošnju gasa.
Međutim, svi smo naučili neke lekcije od prošle godine kako bismo izbegli ponovni nagli rast cena. Sve zemlje moraju ispuniti svoje obaveze u ovom roku. Cela Evropa je bila spremna da se promeni ka zelenoj tranziciji, ali nas je ova kriza podsetila da moramo biti brži da se prilagodimo novoj normalnosti.
Naročito u vremenima krize kao što je sada, pitanje cena je teško predvideti jer cene odražavaju odnos potražnje i raspoložive energije, na šta mogu da utiču i mnogi drugi faktori. U našem slučaju cena uvoza zavisi od cene na berzi u regionu. Zima će za nas umnogome zavisiti od dostupnosti domaće proizvodnje, kao i od preovlađujućih klimatskih uslova, jer će uvoz dolaziti uglavnom od ovih faktora. Takođe, ušteda energije od potrošača će biti od pomoći.
Šta da radimo i koje je rešenje Evropske unije u ovoj situaciji?
Vlade treba da nastave sa politikama podrške energetskom sektoru, pozivaju na podizanje svesti potrošača o uštedi električne energije, kao i da primenjuju moguće mere kao što je to učinila EU.
Evropska unija (EU) je sprovela nekoliko mera za rešavanje energetskih kriza kao što su:
- Diverzifikacija izvora energije sa ciljem smanjenja zavisnosti od jednog izvora energije. Ovo uključuje promovisanje korišćenja obnovljivih izvora energije kao što su energija vetra, sunca i hidro energije, kao i istraživanje alternativnih energetskih opcija kao što je nuklearna energija.
-Mjere energetske efikasnosti za smanjenje ukupne potrošnje energije. Ovo uključuje promovisanje energetski efikasnih tehnologija, poboljšanje standarda energetske efikasnosti za zgrade i opremu i podsticanje praksi uštede energije.
- Ulaganje u razvoj energetske infrastrukture kako bi se poboljšala povezanost i olakšao nesmetan protok energije kroz zemlje članice. Ovo uključuje izgradnju i proširenje gasovoda, električnih mreža i interkonekcija kako bi se obezbedilo pouzdano snabdevanje energijom.
-Integracija tržišta energije, rad na daljoj integraciji energetskih tržišta država članica radi promovisanja konkurencije, povećanja energetske sigurnosti i poboljšanja prekogranične trgovine energijom. Ovo olakšava efikasnu distribuciju i korišćenje energetskih resursa.
Ali da li nas energetska kriza pogađa i ove godine?
Nesumnjivo da. Uticaj energetske krize i dalje je vidljiv u celom elektroenergetskom sektoru u našoj zemlji. Cene rastu od leta 2021. i utiču na nas već duže vreme. Iako su vladine subvencije i sporazum o prenosu energije sa KEK-om i KESH-om mnogo pomogli, kompenzacija će potrajati jer se ne odražava na vreme u tarifnim troškovima.
Šta će biti ove zime ostaje nepredvidivo jer svašta može da se desi, ali sigurno ova zima neće biti nimalo laka.